ODGOVORI/REŠENJA IZ MARKETINGA |
1. Nastanak i početak razvoja marketinga kao koncepcije i discipline formalno se vezuje za prvu dekadu dvadesetog veka. U toku ove dekade (1900-1910), koja se naziva periodom otkrića , marketing je dobio svoje ime i počeo da se izučava kao univerzitetska disciplina. Period od 1910. do 1920. godine naziva se periodom kristalizacije. U tom periodu počinju da se osnivaju odeljenja za marketing, koja se najpre poljavljuju kao odeljenja za istraživanje tržišta. Treća dekada (1920-1930) naziva se periodom integracije . Osnivaju se odeljenja za istraživanje tržišta i tehnike tržišnih istraživanja. Četvrta dekada (1930-1940) naziva se dekada razvoja , pojavljuju se novi obimniji radovi iz marketinga. Ovu dekadu karakterišu elementi primene kvantitativnih i sociopsiholoških metoda u istraživanju fenomena marketinga i naglo povećanje broja poslovnih škola sa specijalizovanim predmetima iz oblasti marketinga. Peta dekada (1940-1950) naziva se dekada preispitivanja. U toku ove dekade ostvaren je značajan napredak u razvoju metodologije istraživanja tržišta, posebno u razvoju kvantitativnih tehnika istraživanja a veća pažnja počinje da se posvećuje i psihološkim i sociološkim tehnikama istraživanja. Šesta dekada (1950-1960) naziva se dekada rekonceptualizacije . U ovoj dekadi dolazi do promene u organizaciji istraživanja od analize tržišta ka istraživanjima koja su u funkciji upravljanja marketingom. Sedmu dekadu (1960-1970) karakteriše proširenje koncepcije marketinga na neprivredne i neprofitne organizacije. Osma dekada (1970-1980) naziva se koncepcija društvenog marketinga koja podrazumeva da preduzeća pri donošenju odluka usklade tri zahteva: profit preduzeća, zadovovoljavanje želja potrošača i društvene interese. Devetu dekadu (1980-1990) odlkuje razvoj marketinga uslužnih organizacija i pojava prvih opsežnijih radova iz domena međunarodnog marketinga. Deseta dekada (1990-2000) razvijeni su novi koncepti i tehnike marketinga, kao što su: elektronski marketing, direktni marketing, relacioni marketing jedan-na-jedan marketing i dr.
Pristup izvučavanju marketinga se menjao tokom vremena, prvo se pojavio predmetni pristup, čiji je fokus izučavanje marketinga proizvoda određene vrste(marketing poljoprivrednih proizvoda, marketing tekstilnih proizvoda, marketing farmaceutskih proizvoda itd.); zatim institucionalni pristup, kojeg karakteriše proučavanje institucija(trgovinske organizacije, banke, osiguravajuće organizacije, agenti i dr.); potom funkcionalni pristup, koji se odlikuje proučavanjem marketinga sa stanovišta funkcije(istraživanje tržišta, planiranje i razvoj proizvoda, promocija, prodaja, skladištenje i dr. aktivnosti); kasnije se pojavio upravljački pristup, koji akcenat stavlja na pojedine faze procesa upravljanja marketingom(analiza, planiranje, organizovanje i kontrola); u novije vreme pojavio se društveni pristup marketingu koji u fokusu ima dugoročnu dobrobit potrošača I društva. Primena marketinga je najpre počela u profitnim organizacijama unutar poslovnog sektora, i to sledećim redosledom: · u organizacijama koje proizvode i prodaju pobu široke potrošnje; · u organizacijama koje proizvode trajna potrošna dobra; · u organizacijama za proizvodnju industrijske opreme; · u saobraćajnim organizacijama; · u bankama; · u osiguravajućim organizacijama; · u organizacijama za pružanje stručnih usluga(pravno-advokatskih, računovodstvenih i dr.) Kasnije je počeo i da se primenjuje u neprofitnim organizacijama, kao što su: državni fakulteti I škole, crkvene oranizacije, političke partije, bolnice muzeji, policija I dr. vladine I nevladine organizacije.
Značenja marketinga: · marketing kao ekonomski proces povezuje proizvodnju i potrošnju i tako omogućava odvijanje razmene i celokupne društvene reprodukcije; · marketing kao poslovna funkcija dolazi do izražaja u identifikovanju, anticipiranju(predviđanju) i zadovoljavanju potreba potrošača; · marketing kao poslovna koncepcija označava aktivnu orijentaciju preduzeća prema tržištu, koja se zasniva na identifikovanim potrebama; · marketing kao naučna oblast je novo područje saznanja u teoriji i praksi, interdiscipliranog karaktera, a javlja se u najrazvijenijoj kapitalističkoj zemlji,SAD, 1900. god.
|